ZAVRŠENA 34. KNJIŽEVNA KOLONIJA SIĆEVO – IZMEĐU TRADICIJE I NOVIH VIZIJA

Međunarodna 34. Književna kolonija Sićevo, održana od 16. do 21. septembra 2025. godine, još jednom je potvrdila da sa pravom nosi epitet jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija u ovom delu Evrope. Umesto puke razmene reči, program je i ovoga puta pokazao visok stepen usklađenosti teme, učesnika i književno-istorijskih povoda.


Svečano otvaranje obeležila je dodela prestižne „Ramonde serbike” pesnikinji, dramskoj spisateljici i profesorki Mileni Marković, dok su priznanja „Sićevačke vizije” i „Mikina čaša” pripala Goranu Stankoviću i Miloradu Durutoviću. Izbor laureata potvrdio je da Kolonija prati centralne tokove srpske književnosti, ali ne zaboravlja ni snagu lokalnih i regionalnih sredina.

Ovogodišnja tema „Svaka književnost je međuratna” pokazala se kao izuzetno plodna za razgovor o savremenim društvenim krizama i ulozi umetnosti u njima. Razgovor u Niškom kulturnom centru nije ostao na teorijskim razmatranjima, već je otvorio prostor za poetičke i kritičke stavove, naglašavajući da upravo nestabilna vremena iznedre trajne književne vrednosti.

Obeležavanja jubileja Stevana Sremca i Stanislava Vinavera bila su još jedan snažan oslonac ovogodišnjeg programa. Profesori Goran Maksimović i Gojko Tešić svojim izlaganjima uokvirili su dve godišnjice kao važne podsetnike na raznovrsnost srpske književne tradicije – od realizma i anegdotskog stila Sremca do avangardnog jezičkog eksperimenta Vinavera.

Serija književnih autoportreta omogućila je publici da upozna stvaralaštvo učesnika Dragane V. Todoreskov, Milorada Durutovića, Dragoslava Dedovića, Amara Ličine, Jadranke Milenković, Emsure Hamzić, Đorđo Sladoja, Damira Jocića, Srđana Ristića, Ljiljane Marković i Miloša Petkovića. Od ispovednih tonova do kritički angažovanih iskaza, ovi susreti pokazali su širinu savremene srpske poezije i proze.

Posebno je obeležen i program „Pamćenje grada”, posvećen nedavno preminulim niškim intelektualcima – Dimitriju Milenkoviću i Nedeljku Bogdanoviću.

Završni susreti u Miljkovcu i Vidrištu zaokružili su Koloniju u duhu njenog osnivača dr Mike Ignjatovića – kao prostor gde se lokalno i međunarodno, književnost i ambijent, teorija i praksa susreću u prirodnom jedinstvu. Muzički deo zatvaranja, „Tamburaški bal” Ljubomira Živkova, aktuelnog laureata nagrade „Stevan Sremac”, pokazao se kao više od svečanog dodatka, kao duboko promišljeno povezivanje književne i muzičke tradicije u ambijentu Sićeva.

Kolonija je i ovoga puta potvrdila da nije tek kalendar događaja, već izvorište ideja i podsećanje da kulturni život dobija punoću tek kad se suoči sa izazovima vremena i potragom za novim vizijama.

Program i učesnici međunarodne 34. Književne kolonije Sićevo

Međunarodna Književna kolonija Sićevo po 34. put okuplja pisce iz različitih sredina, pružajući im mogućnost razmene ideja, stvaralačkog rada i razgovora o aktuelnim temama savremene književnosti.

Kolonija predstavlja jedinstven prostor gde se susreću tradicija i savremena književna iskustva, a učesnici imaju priliku da se povežu i inspirišu jedni druge. Sićevo i okolina Niša, svojim prirodnim i kulturnim ambijentom, pružaju idealan okvir za stvaranje i intelektualnu komunikaciju tokom šest dana trajanja kolonije.

Pisci će učestvovati u razgovorima, posetiti škole i lokalne znamenitosti, kao i javne programe namenjene široj publici, kako je zapisao idejni tvorac manifestacije dr Mika Ignjatović, nekadašnji predsednik niških pisaca.


Međunarodna 34. Književna kolonija Sićevo – Likovno rešenje: Miljan Nedeljković

Ova Kolonija već decenijama promoviše kulturnu saradnju, podršku novih književnih glasova i umetničku kreativnost. Svečanost povodom otvaranja zakazana je za utorak, 16. septembar, u 19 časova, a besplatan prevoz za publiku iz Niša polazi u 18 časova sa parkinga ispred Doma vojske Srbije.

Učesnici Kolonije:

Milena Marković (Beograd), Dragana V. Todoreskov (Novi Sad), Milorad Durutović (Nikšić, Crna Gora), Dragoslav Dedović (Beograd), Amar Ličina (Novi Pazar), Jadranka Milenković (Niš), Emsura Hamzić (Novi Sad), Đorđo Sladoje (Novi Sad), Damir Jocić (Svrljig), Srđan Ristić (Ljubovija), Ljiljana Marković (Niš), Miloš Petković (Niš).

Gosti Kolonije:

Gojko Tešić (Beograd), Goran Maksimović (Niš), Jelena S. Mladenović (Niš), Aleksandar Kostadinović (Niš), Velibor Petković (Niš), Željko Ljubić (Niš), Ljubomir Živkov (Beograd)

Nagrada „Ramonda serbika” za celokupno književno delo i doprinos srpskoj književnosti i kulturi biće uručena Mileni Marković, pesnikinji, dramskoj spisateljici, scenaristkinji, redovnoj profesorki Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu i dopisnoj članici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Tema Kolonije: Svaka književnost je međuratna: Odgovor umetnosti na društvene krize – Istorija čovečanstva pokazuje da je svaka književnost međuratna – Razgovor istražuje kako i zašto upravo krize često, paradoksalno, podstiču procvat umetničkog stvaralaštva.

Moderator svih programa: Milena Mišić Filipović, urednica Književnog programa NKC-a

PROGRAM 34. KNJIŽEVNE KOLONIJE SIĆEVO

UTORAK, 16. 9.

19.00   Svečano otvaranje međunarodne 34. Književne kolonije Sićevo.

Svečano uručenje priznanja „Sićevačke vizije”

Svečano uručenje Nagrade „Ramonda serbika”

SREDA, 17. 9.

Književni susreti: Obilazak Sićeva i poseta đaka

17.30   Književni zavičaj Stevana Sremca, prof. dr Goran Maksimović – Program obeležavanja 170 godina od rođenja Stevana Sremca. Velika sala NKC-a.

19.00   Da li Vinaver živi i danas, prof. dr Gojko Tešić – Program obeležavanja 70 godina od smrti Stanislava Vinavera. Velika sala NKC-a.

20.30   Književni autoportret u Velikoj sali NKC-a: Dragoslav Dedović, Emsura Hamzić, Jadranka Milenković.

ČETVRTAK, 18. 9.

Književni susret: Obilazak znamenitosti Niša i poseta niškim gimnazijama.

17.00   Tema Kolonije – Mala sala NKC-a: Svaka književnost je međuratna: Odgovor umetnosti na društvene krize – Istorija čovečanstva pokazuje da je svaka književnost međuratna. Razgovor istražuje kako i zašto upravo krize često paradoksalno podstiču procvat umetničkog stvaralaštva.

19.00   Književni autoportret – Narodna  biblioteka „Stevan Sremac”: Dragana V. Todoreskov, Damir Jocić, Amar Ličina, Srđan Ristić.

PETAK, 19. 9.

12.00   Okrugli sto – Umetnička kolonija u Sićevu: Dijalog kulture – Kritika kao podsticaj razvoju. Uloga kritike u afirmaciji novih glasova i očuvanju kulturnog pamćenja – Program obeležavanja 70 godina od smrti Stanislava Vinavera.

18.00   Pamćenje grada – dva sveta, jedno sećanje – Narodna biblioteka „Stevan Sremac”: Dimitrije Milenković i Nedeljko Bogdanović. Govore dr Jelena S. Mladenović i dr Aleksandar Kostadinović.

19.00   Književni autoportret – Narodna biblioteka „Stevan Sremac”: Đorđo Sladoje, Milorad Durutović, Ljiljana Marković, Miloš Petković.

SUBOTA, 20. 9.

Književni susreti: Pesnički Miljkovac i Vidrište.

19.00   Tamburaški bal: Koncert Ljubomira Živkova – Program obeležavanja 170 godina od rođenja Stevana Sremca. Dvorište Umetničke kolonije u Sićevu.

NEDELJA, 21. 9.

Književna kretanja: Odlazak učesnika i zatvaranje Književne kolonije.

________

Osnivač i generalni pokrovitelj Kolonije je Grad Niš, organizator je Niški kulturni centar, a suorganizator Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša. Saradnici u realizaciji ove manifestacije su: Narodna biblioteka „Stevan Sremac”, Narodni muzej u Nišu, Galerija savremene likovne umetnosti i Opština Niška Banja.

Završena međunarodna 33. Književna kolonija Sićevo

Književna kretanja u nedelju 22. septembra označila su završetak 33. okupljanja pod svodove zadužbine Nadežde Petrović u prostoru Umetničke kolonije u Sićevu. Laureat nagrade Ramonda serbika za 2024. godinu je Pero Zubac, dobitnik priznanja Sićevačke vizije je Dimitrije Milenković, a Mikina čaša pripala je Igoru Trpčeskom.

Pokrenuta je tema Kolonije: Od Branka do Branka – Začarani krug mladalačke lirike i održan Okrugli sto: Krimić u književnosti. Učesnici su posetili nekoliko škola i obnovili manifestaciju Pesnički Miljkovac – Ljubi Stanojeviću u čast, ali i održali tri večeri Književnih autoportreta u Narodnoj biblioteci u Nišu. A biblioteci je gost ovogodišnje kolonije, gospodin Igor Ril, nekadašnji glavni i odgovorni urednik časopisa National geographic na srpskom jeziku, darivao vrednu kolekciju američkih izdanja ovog lista.

Međunarodna 33. Književna kolonija Sićevo je otvorena, u utorak 17. septembra, na svečanosti kojoj je pristustvovao gradonačelnik Niša, gospodin Dragoslav Pavlović, kao i više gradskih zvaničnika Niša i mnogobrojni ljubitelji književnosti.


Otvaranje 33. Književne kolonije Sićevo – Foto: Igor Stanković

Učesnici međunarodne 33. Književne kolonije Sićevo

Pero Zubac (1945, Nevesinje), srpski književnik, novinar i kulturni radnik. Laureat nagrade Ramonda serbika za 2024. godinu.

Živojin Rakočević (1964, Morača), srpski novinar, pisac i kulturni radnik, poznat po svom dugogodišnjem aktivizmu i zalaganju za očuvanje srpske kulture na Kosovu i Metohiji.

Bojan Vasić (1985, Banatsko Novo Selo), srpski pesnik i književni kritičar. Između ostalog, laureat Nagrade Branko Miljković

Vitomirka Trebovac (1980, Novi Sad), srpska pesnikinja i urednica. Aktivna u književnom i kulturnom životu Novog Sada, gde radi kao urednica i organizatorka u knjižari i izdavačkom centru Bulevar Buks.

Uroš Dimitrijević (1991, Niš), srpski književnik i novinar. Laureat nagrade Politikinog zabavnika za najbolji roman za mlade 2023. godine

Aleksandar Lukić (1957, Mišljenovac), srpski pesnik, esejista, urednik i izdavač. Laureat između ostalog Brankove nagrade, nagrade Milan Rakić i Drainčeve nagrade.

Milica Sniva (1986, Beograd), pseudonim Milice Marković, srpske književnice. Na repertoaru Ateljea 212 predstava po njenom romanu Simptomi.

Igor Trpčeski (1974, Prilep), makedonski dramski umetnik i pesnik. Osnivač Uduženje građana Teatarska Rabotilnica Prilep.

Marko Poropatić (1984, Beograd), srpski pesnik. Laureat nagrade Milutin Bojić.

Stefan Marković (1988, Leskovac) srpski novinar i pisac. Njegov debitantski roman Pokojnik drugog reda (Laguna, 2022) osvojio je književnu nagradu Miroslav Josić Višnjić.

TEMA KOLONIJE: Od Branka do Branka – Začarani krug mladalačke lirike

Moderator: dr Aleksandar Kostadinović

Sa stanovišta kulture pamćenja, čak ni u individualnoj ravni mi ne memorišemo svaku pojedinačnu stvar koja nam se ikada dogodila, zbog čega je i kolektivno pamćenje tako uređeno da mapira događaje i ličnosti iz prošlosti, koji su sa stanovišta određenog društva vredni memorisanja, a književni jubileji jedno su od institucionalnih oruđa u te svrhe.

Ove godine navršava se dvesta godina od rođenja Branka Radičevića (1824–1853) i devedeset godina od rođenja Branka Miljkovića (1934-1961), što je dobar povod da iznova posvetimo pažnju književnom opusu dvojice pesnika, njihovom književnoistorijskom značaju i recepciji danas. Iako je reč o slučajnom ukrštaju datuma, uporedno sagledavanje njihovih književnih i životnih sudbina otkriće više analogija nego što bi se u prvi mah očekivalo, pre svega u domenu istorije delovanja.

Pojava, vrednost i uticaj dvojice pesnika imale su karakter „književne eksplozije čiji odjeci u srpskoj kulturi i danas ne prestaju”, kako je to primećeno povodom jednog od njih. Obojica su tvorci prekretničkih knjiga koje su značajno preusmerile potonje tokove srpskog pesništva. I jedan i drugi su inspirativne podsticaje tražili u suvremenom evropskom pesništvu i domaćoj književnoj tradiciji, uspešno ostvarivši kreolizaciju drevnog pesničkog nasleđa i aktuelnih poetskih traženja.

Smrt, koja tako rano opseda stihove obojice, okončaće njihove pesničke karijere pre navršene tridesete godine, što će tumačima uvek i iznova nametati hipotetički narativ o mogućim daljem razvoju njihovog stvaranja i o neostvarenim dometima.

Ubrzo nakon njihovih smrti razvio se svojevrstan „mit o pesniku” i podražavlački kult, koji se ogledao u epigonskom recikliranju markantnih obeležja njihovih poetika, za šta je još Laza Kostić skovao izraz „brankomanija”, sasvim opravdan i primeren u oba slučaja.

Iz svih ovih, ali i brojnih nepomenutih razloga predlažemo neke od okvirnih tema našeg razgovora povodom dvostrukog jubileja: društvena uloga i značaj pesništva nekad i danas, tema smrti u pesništvu Branka Radičevića i Branka Miljkovića, narodno stvaralštvo i savremene poetska praksa, (ne)prevaziđeni usud „mladalaštva” srpske lirike, značenje i razvoj motiva mrtve drage u srpskom pesništvu.


Kadrovi sa razgovora: Tema kolonije

OKRUGLI STO: Krimić u književnosti

Moderator: dr Dejan Milutinović

Razgovor se vodio kroz nekoliko tematskih krugova. Vreme izlaganja po krugu bilo je pet do deset minuta. Nakon svakog kruga sledila je diskusija u kojoj se, bez vremenskog ograničenja, polemisalo o pomenutim problemima.

Iz teorijskog i/ili praktičnog iskustva bilo je reči o sledećim temama:

 – O žanru krimija/detektivike (teorija, istorija, praksa)

 – odnos krimija/detektivike prema drugim žanrovima (hororu, fantastici, akcionom, ratnom, vesternu i sl.)

 – Stvarnosti, istorija i fikcija vs krimi/detektivika

 – Krimi/detektivika u doba veštačke inteligencije

 – Zaključne napomene: stvaralački odnos učesnika prema žanru.



Učesnici Okruglog stola: Vanja Bulić, Branislav Janković, Đorđe Bajić, Anja Mijović, Dušan Cicvara, Zoran Janković, Srđan Savić, Dejan Dabić i dr Dejan Milutinović.


PROČITAJ JOŠ

Dimitriju Milenkoviću uručeno priznanje Sićevačke vizije
Danijela Kostadinović: O PESNIKU DEČJE DUŠE, LJUBAVI, ŽENE I SNOVIDNIH VIZIJA