Program i učesnici međunarodne 34. Književne kolonije Sićevo

Međunarodna Književna kolonija Sićevo po 34. put okuplja pisce iz različitih sredina, pružajući im mogućnost razmene ideja, stvaralačkog rada i razgovora o aktuelnim temama savremene književnosti.

Kolonija predstavlja jedinstven prostor gde se susreću tradicija i savremena književna iskustva, a učesnici imaju priliku da se povežu i inspirišu jedni druge. Sićevo i okolina Niša, svojim prirodnim i kulturnim ambijentom, pružaju idealan okvir za stvaranje i intelektualnu komunikaciju tokom šest dana trajanja kolonije.

Pisci će učestvovati u razgovorima, posetiti škole i lokalne znamenitosti, kao i javne programe namenjene široj publici, kako je zapisao idejni tvorac manifestacije dr Mika Ignjatović, nekadašnji predsednik niških pisaca.


Međunarodna 34. Književna kolonija Sićevo – Likovno rešenje: Miljan Nedeljković

Ova Kolonija već decenijama promoviše kulturnu saradnju, podršku novih književnih glasova i umetničku kreativnost. Svečanost povodom otvaranja zakazana je za utorak, 16. septembar, u 19 časova, a besplatan prevoz za publiku iz Niša polazi u 18 časova sa parkinga ispred Doma vojske Srbije.

Učesnici Kolonije:

Milena Marković (Beograd), Dragana V. Todoreskov (Novi Sad), Milorad Durutović (Nikšić, Crna Gora), Dragoslav Dedović (Beograd), Amar Ličina (Novi Pazar), Jadranka Milenković (Niš), Emsura Hamzić (Novi Sad), Đorđo Sladoje (Novi Sad), Damir Jocić (Svrljig), Srđan Ristić (Ljubovija), Ljiljana Marković (Niš), Miloš Petković (Niš).

Gosti Kolonije:

Gojko Tešić (Beograd), Goran Maksimović (Niš), Jelena S. Mladenović (Niš), Aleksandar Kostadinović (Niš), Velibor Petković (Niš), Željko Ljubić (Niš), Ljubomir Živkov (Beograd)

Nagrada „Ramonda serbika” za celokupno književno delo i doprinos srpskoj književnosti i kulturi biće uručena Mileni Marković, pesnikinji, dramskoj spisateljici, scenaristkinji, redovnoj profesorki Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu i dopisnoj članici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Tema Kolonije: Svaka književnost je međuratna: Odgovor umetnosti na društvene krize – Istorija čovečanstva pokazuje da je svaka književnost međuratna – Razgovor istražuje kako i zašto upravo krize često, paradoksalno, podstiču procvat umetničkog stvaralaštva.

Moderator svih programa: Milena Mišić Filipović, urednica Književnog programa NKC-a

PROGRAM 34. KNJIŽEVNE KOLONIJE SIĆEVO

UTORAK, 16. 9.

19.00   Svečano otvaranje međunarodne 34. Književne kolonije Sićevo.

Svečano uručenje priznanja „Sićevačke vizije”

Svečano uručenje Nagrade „Ramonda serbika”

SREDA, 17. 9.

Književni susreti: Obilazak Sićeva i poseta đaka

17.30   Književni zavičaj Stevana Sremca, prof. dr Goran Maksimović – Program obeležavanja 170 godina od rođenja Stevana Sremca. Velika sala NKC-a.

19.00   Da li Vinaver živi i danas, prof. dr Gojko Tešić – Program obeležavanja 70 godina od smrti Stanislava Vinavera. Velika sala NKC-a.

20.30   Književni autoportret u Velikoj sali NKC-a: Dragoslav Dedović, Emsura Hamzić, Jadranka Milenković.

ČETVRTAK, 18. 9.

Književni susret: Obilazak znamenitosti Niša i poseta niškim gimnazijama.

17.00   Tema Kolonije – Mala sala NKC-a: Svaka književnost je međuratna: Odgovor umetnosti na društvene krize – Istorija čovečanstva pokazuje da je svaka književnost međuratna. Razgovor istražuje kako i zašto upravo krize često paradoksalno podstiču procvat umetničkog stvaralaštva.

19.00   Književni autoportret – Narodna  biblioteka „Stevan Sremac”: Dragana V. Todoreskov, Damir Jocić, Amar Ličina, Srđan Ristić.

PETAK, 19. 9.

12.00   Okrugli sto – Umetnička kolonija u Sićevu: Dijalog kulture – Kritika kao podsticaj razvoju. Uloga kritike u afirmaciji novih glasova i očuvanju kulturnog pamćenja – Program obeležavanja 70 godina od smrti Stanislava Vinavera.

18.00   Pamćenje grada – dva sveta, jedno sećanje – Narodna biblioteka „Stevan Sremac”: Dimitrije Milenković i Nedeljko Bogdanović. Govore dr Jelena S. Mladenović i dr Aleksandar Kostadinović.

19.00   Književni autoportret – Narodna biblioteka „Stevan Sremac”: Đorđo Sladoje, Milorad Durutović, Ljiljana Marković, Miloš Petković.

SUBOTA, 20. 9.

Književni susreti: Pesnički Miljkovac i Vidrište.

19.00   Tamburaški bal: Koncert Ljubomira Živkova – Program obeležavanja 170 godina od rođenja Stevana Sremca. Dvorište Umetničke kolonije u Sićevu.

NEDELJA, 21. 9.

Književna kretanja: Odlazak učesnika i zatvaranje Književne kolonije.

________

Osnivač i generalni pokrovitelj Kolonije je Grad Niš, organizator je Niški kulturni centar, a suorganizator Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša. Saradnici u realizaciji ove manifestacije su: Narodna biblioteka „Stevan Sremac”, Narodni muzej u Nišu, Galerija savremene likovne umetnosti i Opština Niška Banja.

Milena Marković laureat Nagrade „Ramonda serbika”

Međunarodna 34. Književna kolonija Sićevo biće održana od 16. do 21. septembra 2025. godine u živopisnim predelima Sićevačke klisure. I ove godine na otvaranju manifestacije svečano će biti uručena Nagrada „Ramonda serbika” istaknutom književniku ili književnici.


Milena Marković – Laureat nagrade „Ramonda serbika” za 2025. godinu

Žiri u sastavu: Zvonko Karanović (predsednik), dr Jelena S. Mladenović (član) i Pero Zubac (prošlogodišnji laureat), jednoglasno je doneo odluku da nagrada za celokupno književno delo i doprinos srpskoj književnosti i kulturi ove godine pripadne Mileni Marković, pesnikinji, dramskoj spisateljici, scenaristkinji, redovnoj profesorki Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu i dopisnoj članici Srpske akademije nauka i umetnosti.

U obrazloženju Žiri, između ostalog, navodi: „Zanemarujući sve žanrovske oblike i njihova ograničenja, Milena Marković je jedinstvenim prožimanjem lirskog i dramskog izraza stvorila bogat književni opus koji do publike ne dolazi samo posredstvom teksta, već i preko pozorišne scene. Nestandardnim intelektualnim angažmanom kao i emocionalno-empatijskim odgovorom, autorka se bavi kontroverznim i tabu temama, preispituje društvene norme i pruža susret sa najdubljom intimom pojedinca u savremenom svetu, postavljajući mu bezvremenska pitanja.”


Ovogodišnje izdanje posvećeno je jubilejima – 170 godina od rođenja Stevana Sremca i 70 godina od smrti Stanislava Vinavera – i odvija se pod sloganom: „Svaka književnost je međuratna”. Ta krilatica ujedno je i tematsko usmerenje Kolonije: Svaka književnost je međuratna – odgovor umetnosti na društvene krize. Istorija pokazuje da upravo krizna vremena često, paradoksalno, podstiču procvat stvaralaštva. U tom duhu biće održan tematski razgovor, kao i poseban okrugli sto pod naslovom: „Dijalog kulture – Kritika kao podsticaj razvoju”, koji će razmotriti ulogu književne kritike u afirmaciji novih glasova i očuvanju kulturnog pamćenja.

Tokom Kolonije biće organizovana književna predstavljanja, razgovori sa autorima i obilasci znamenitosti Niša i okoline, a kompletna satnica sa spiskom učesnika biće predstavljena medijima u četvrtak, 11. septembra 2025. godine.

Osnivač i generalni pokrovitelj Kolonije je Grad Niš, organizator je Niški kulturni centar, a suorganizator Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša. Saradnici u realizaciji ove manifestacije su: Narodna biblioteka „Stevan Sremac”, Narodni muzej u Nišu, Galerija savremene likovne umetnosti i Opština Niška Banja.

Međunarodna 34. Književna kolonija Sićevo

Međunarodna trideset četvrta Književna kolonija Sićevo održaće se od 16. do 21. septembra 2025. godine u živopisnim predelima Sićevačke klisure.



Program kolonije je u završnoj pripremi, a uskoro će biti objavljena konačna lista učesnika i detaljan raspored. I ove godine kolonija će okupiti književnike i poštovaoce pisane reči.

Ovogodišnje izdanje biće u znaku dva značajna jubileja – 170 godina od rođenja Stevana Sremca i 70 godina od smrti Stanislava Vinavera – i odvijaće se pod sloganom: „Svaka književnost je međuratna”.

Ova krilatica ujedno je i tematsko usmerenje kolonije: Svaka književnost je međuratna – odgovor umetnosti na društvene krize. Istorija pokazuje da upravo krizna vremena često paradoksalno podstiču procvat stvaralaštva. U tom duhu, biće održan i tematski razgovor učesnika, ali i zaseban okrugli sto pod naslovom: „Dijalog kulture – Kritika kao podsticaj razvoju”, koji će istražiti ulogu književne kritike u afirmaciji novih glasova i očuvanju kulturnog pamćenja.

U okviru kolonije biće organizovana književna predstavljanja, razgovori sa autorima, kao i obilasci znamenitosti Niša i okoline.


Pogledajte kakve utiske su poneli prošlogodišnji učesnici

Osnivač i generalni pokrovitelj međunarodne Književne kolonije Sićevo je Grad Niš, organizator Niški kulturni centar, suorganizatori Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša uz saradnju Narodne biblioteke „Stevan Sremac” Niš, Narodnog muzeja NišGalerije savremene likovne umetnosti Niš i Opštine Niška Banja.

Pokrovitelj Književne kolonije Sićevo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Završena međunarodna 33. Književna kolonija Sićevo

Književna kretanja u nedelju 22. septembra označila su završetak 33. okupljanja pod svodove zadužbine Nadežde Petrović u prostoru Umetničke kolonije u Sićevu. Laureat nagrade Ramonda serbika za 2024. godinu je Pero Zubac, dobitnik priznanja Sićevačke vizije je Dimitrije Milenković, a Mikina čaša pripala je Igoru Trpčeskom.

Pokrenuta je tema Kolonije: Od Branka do Branka – Začarani krug mladalačke lirike i održan Okrugli sto: Krimić u književnosti. Učesnici su posetili nekoliko škola i obnovili manifestaciju Pesnički Miljkovac – Ljubi Stanojeviću u čast, ali i održali tri večeri Književnih autoportreta u Narodnoj biblioteci u Nišu. A biblioteci je gost ovogodišnje kolonije, gospodin Igor Ril, nekadašnji glavni i odgovorni urednik časopisa National geographic na srpskom jeziku, darivao vrednu kolekciju američkih izdanja ovog lista.

Međunarodna 33. Književna kolonija Sićevo je otvorena, u utorak 17. septembra, na svečanosti kojoj je pristustvovao gradonačelnik Niša, gospodin Dragoslav Pavlović, kao i više gradskih zvaničnika Niša i mnogobrojni ljubitelji književnosti.


Otvaranje 33. Književne kolonije Sićevo – Foto: Igor Stanković

Učesnici međunarodne 33. Književne kolonije Sićevo

Pero Zubac (1945, Nevesinje), srpski književnik, novinar i kulturni radnik. Laureat nagrade Ramonda serbika za 2024. godinu.

Živojin Rakočević (1964, Morača), srpski novinar, pisac i kulturni radnik, poznat po svom dugogodišnjem aktivizmu i zalaganju za očuvanje srpske kulture na Kosovu i Metohiji.

Bojan Vasić (1985, Banatsko Novo Selo), srpski pesnik i književni kritičar. Između ostalog, laureat Nagrade Branko Miljković

Vitomirka Trebovac (1980, Novi Sad), srpska pesnikinja i urednica. Aktivna u književnom i kulturnom životu Novog Sada, gde radi kao urednica i organizatorka u knjižari i izdavačkom centru Bulevar Buks.

Uroš Dimitrijević (1991, Niš), srpski književnik i novinar. Laureat nagrade Politikinog zabavnika za najbolji roman za mlade 2023. godine

Aleksandar Lukić (1957, Mišljenovac), srpski pesnik, esejista, urednik i izdavač. Laureat između ostalog Brankove nagrade, nagrade Milan Rakić i Drainčeve nagrade.

Milica Sniva (1986, Beograd), pseudonim Milice Marković, srpske književnice. Na repertoaru Ateljea 212 predstava po njenom romanu Simptomi.

Igor Trpčeski (1974, Prilep), makedonski dramski umetnik i pesnik. Osnivač Uduženje građana Teatarska Rabotilnica Prilep.

Marko Poropatić (1984, Beograd), srpski pesnik. Laureat nagrade Milutin Bojić.

Stefan Marković (1988, Leskovac) srpski novinar i pisac. Njegov debitantski roman Pokojnik drugog reda (Laguna, 2022) osvojio je književnu nagradu Miroslav Josić Višnjić.

TEMA KOLONIJE: Od Branka do Branka – Začarani krug mladalačke lirike

Moderator: dr Aleksandar Kostadinović

Sa stanovišta kulture pamćenja, čak ni u individualnoj ravni mi ne memorišemo svaku pojedinačnu stvar koja nam se ikada dogodila, zbog čega je i kolektivno pamćenje tako uređeno da mapira događaje i ličnosti iz prošlosti, koji su sa stanovišta određenog društva vredni memorisanja, a književni jubileji jedno su od institucionalnih oruđa u te svrhe.

Ove godine navršava se dvesta godina od rođenja Branka Radičevića (1824–1853) i devedeset godina od rođenja Branka Miljkovića (1934-1961), što je dobar povod da iznova posvetimo pažnju književnom opusu dvojice pesnika, njihovom književnoistorijskom značaju i recepciji danas. Iako je reč o slučajnom ukrštaju datuma, uporedno sagledavanje njihovih književnih i životnih sudbina otkriće više analogija nego što bi se u prvi mah očekivalo, pre svega u domenu istorije delovanja.

Pojava, vrednost i uticaj dvojice pesnika imale su karakter „književne eksplozije čiji odjeci u srpskoj kulturi i danas ne prestaju”, kako je to primećeno povodom jednog od njih. Obojica su tvorci prekretničkih knjiga koje su značajno preusmerile potonje tokove srpskog pesništva. I jedan i drugi su inspirativne podsticaje tražili u suvremenom evropskom pesništvu i domaćoj književnoj tradiciji, uspešno ostvarivši kreolizaciju drevnog pesničkog nasleđa i aktuelnih poetskih traženja.

Smrt, koja tako rano opseda stihove obojice, okončaće njihove pesničke karijere pre navršene tridesete godine, što će tumačima uvek i iznova nametati hipotetički narativ o mogućim daljem razvoju njihovog stvaranja i o neostvarenim dometima.

Ubrzo nakon njihovih smrti razvio se svojevrstan „mit o pesniku” i podražavlački kult, koji se ogledao u epigonskom recikliranju markantnih obeležja njihovih poetika, za šta je još Laza Kostić skovao izraz „brankomanija”, sasvim opravdan i primeren u oba slučaja.

Iz svih ovih, ali i brojnih nepomenutih razloga predlažemo neke od okvirnih tema našeg razgovora povodom dvostrukog jubileja: društvena uloga i značaj pesništva nekad i danas, tema smrti u pesništvu Branka Radičevića i Branka Miljkovića, narodno stvaralštvo i savremene poetska praksa, (ne)prevaziđeni usud „mladalaštva” srpske lirike, značenje i razvoj motiva mrtve drage u srpskom pesništvu.


Kadrovi sa razgovora: Tema kolonije

OKRUGLI STO: Krimić u književnosti

Moderator: dr Dejan Milutinović

Razgovor se vodio kroz nekoliko tematskih krugova. Vreme izlaganja po krugu bilo je pet do deset minuta. Nakon svakog kruga sledila je diskusija u kojoj se, bez vremenskog ograničenja, polemisalo o pomenutim problemima.

Iz teorijskog i/ili praktičnog iskustva bilo je reči o sledećim temama:

 – O žanru krimija/detektivike (teorija, istorija, praksa)

 – odnos krimija/detektivike prema drugim žanrovima (hororu, fantastici, akcionom, ratnom, vesternu i sl.)

 – Stvarnosti, istorija i fikcija vs krimi/detektivika

 – Krimi/detektivika u doba veštačke inteligencije

 – Zaključne napomene: stvaralački odnos učesnika prema žanru.



Učesnici Okruglog stola: Vanja Bulić, Branislav Janković, Đorđe Bajić, Anja Mijović, Dušan Cicvara, Zoran Janković, Srđan Savić, Dejan Dabić i dr Dejan Milutinović.


PROČITAJ JOŠ

Dimitriju Milenkoviću uručeno priznanje Sićevačke vizije
Danijela Kostadinović: O PESNIKU DEČJE DUŠE, LJUBAVI, ŽENE I SNOVIDNIH VIZIJA

Trideset treća međunarodna Književna kolonija Sićevo

Trideset treća međunarodna Književna kolonija Sićevo održava se od 17. do 22. septembra 2024. godine u živopisnim predelima Sićevačke klisure.



Program 33. međunarodne Književne kolonije Sićevo se uveliko priprema i dele nas trenuci od objavljivanja konačne liste učesnika, kao i programa koji će ove godine okupiti književnike i zaljubljenike u pisanu reč. Ovogodišnja kolonija biće u znaku obeležavanja jubilarnih godišnjica rođenja Branka Radičevića i Branka Miljkovića. Pripremamo dva tematska razgovora u formatu Okruglog stola, više književnih predstavljanja i obilazaka znamenitosti Niša i okoline.


Pogledajte kakve utiske su poneli prošlogodišnji učesnici

Osnivač i generalni pokrovitelj međunarodne Književne kolonije Sićevo je Grad Niš, organizator Niški kulturni centar, suorganizatori Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša uz saradnju Narodne biblioteke “Stevan Sremac” Niš, Narodnog muzeja NišGalerije savremene likovne umetnosti Niš i Opštine Niška Banja.

Pokrovitelj Književne kolonije Sićevo Ministarstvo kulture Republike Srbije.